Kolovoz 2017

Trajna potpora zaštiti hrvatskog identiteta

02 Kolovoz, 2017

Premijer Republike Hrvatske, koji boravi ovih dana u Podgorici, susreo se danas  s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori. Sastanku su nazočili: veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić;  ministrica u Vladi Crne Gore Marija Vučinović; poslanik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović; potpredsjednik Općine Tivat Ilija Janović; predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, potpredsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Ljerka Sindik, kao i  dr. Svjetlana Zeković , predsjednica  Nevladine udruge „Zajednica Hrvata i prijatelja Crne Gore“  sa sjedištem u Podgorici.

Na početku  sastanka se obratila ministrica Vučinović, koja  je premijera Plenkovića  upoznala sa funkcioniranjem Hrvatske građanske inicijative, koja je na političkoj sceni već petnaest godina, te izrazila zadovoljstvo   što je  upravo HGI  bila dio tima, koji je vodio Crnu Goru na putu neovisnosti, ulaska u NATO, a i  putu koji vodi Crnu  Goru u Europsku uniju.

Poslanik Vuksanović  je izrazio izuzetnu zahvalnost na potpori, koju je premijer dao HGI- ju kada je poslanik  Vuksanović bio nositelj liste HGI – ja na parlamentarnim  izborima 2016., te se s njim  tada i sastao u Zagrebu. Poslanik je istakao dobru suradnju hrvatske nacionalne manjine s institucijama u Republici  Hrvatskoj što dokazuje da Republika Hrvatska komunicira s Hrvatima u Crnoj Gori na najbolji mogući način. Također je rekao da iako brojčano mali, Hrvati u Crnoj Gori imaju ogromno kulturno blago te je i sama misija sačuvati ga i ponositi se s onim što su nam prethodni naraštaji ostavili.  Poslanik Vuksanović  naglašava da samom svojom prisutnošću i djelovanjem na političkom, društvenom i kulturnom životu Hrvati u Crnoj Gori predstavljaju bogatstvo različitosti, koje Crna Gora cijeni i daje potporu Hrvatima kao manjini.

Predsjednik HNV- a Zvonimir Deković je upoznao premijera s radom HNV – a, Domom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi te osvrnuo na brojne  kulturne projekte, koji će svojom realizacijom doprinijeti očuvanju kulturne baštine.

Predsjednica Nevladine udruge „Zajednica Hrvata i prijatelja Crne Gore“  dr. Svjetlana Zeković je približila rad Udruge te sami značaj funkcioniranja hrvatskih udruga, koje se trude raditi na očuvanju svega za što se Hrvati kao manjina u Crnoj Gori zalažu.

Potpredsjednik Općine Tivat Ilija Janović je izrazio zahvalnost na dosadašnjoj pomoći RH hrvatskoj zajednici, kojoj je potpora potrebna za jačanje i pozitivno funkcioniranje. Janović je istakao da se potporom pomjeraju granice te da se  time i  realiziraju pozitivne stvari.

Gospođa Sindik se osvrnula na  rad hrvatske nastave u Crnoj Gori te značaj da  je djeca pohađaju i time doprinose na očuvanju hrvatske  kulture i jezika.

Premijer Plenković je naglasio da je  potpora hrvatskoj manjini neupitna te da je njihova prisutnost na  političkom, kulturnom i javnom životu korisna i potrebna  za njihov položaj, kao i za povezivanje dviju država.

“Želimo u dogovoru sa Crnom Gorom zajednički štititi manjinska prava, a od Vlade Crne Gore očekujem da nastavi s aktivnostima koje će omogućiti institucionalnu, financijsku i projektnu potporu i očuvanje hrvatskog identiteta i kvalitetnog integriranja Hrvata u crnogorsko društvo”, poručio je premijer.

Intervju poslanika Vuksanovića za "Dan"

01 Kolovoz, 2017

Nema potrebe za organiziranjem izvanrednih parlamentarnih izbora, jer su redovni, u listopadu prošle godine, održani uz veliku izlaznost i njihovu legitimnost potvrdile su relevantne međunarodne organizacije. To je u intervjuu za "Dan" kazao Adrijan Vuksanović, poslanik Hrvatske građanske inicijative. Poručio je da nisu prihvatljivi ultimatumi opozicije.

Vuksanović tvrdi da se više ne može govoriti o opozicijskom bojkotu, imajući u vidu da poslanici pojedinih političkih subjekata povremeno sudjeluju u radu Skupštine. Ističe da bi, ukoliko se pojavi ličnost koja bi autoritetom, znanjem i karizmom mogla obavljati značajnu dužnost predsjednika Crne Gore, na korist svih građana, a dolazi iz redova manjinskih naroda, podržao takvog kandidata.

1.Kako ocjenjujete to sto se politicka kriza u Crnoj Gori dodatno produbljuje umjesto da se krene u njeno razrješavanje?

Postoje politički subjekti koji žele kreirati krizu u Crnoj Gori, ali danas, nakon devet mjeseci od posljednjih parlamentarnih izbora, vidimo da ne uspijevaju ni u tome. Nezadovoljni svojim rezultatima trude se unijeti nestabilnost, što im ne polazi za rukom. Više ne možemo govoriti o bojkotu Parlamenta, već o neizvršavanju svojih radnih obveza. U prilog tome, vidimo da pojedine opozicione stranke dolaze povremeno u Skupštinu Crne Gore i sudjeluju u njenom radu, što se svakako ne može nazvati bojkotom.

2. Koja bi, po Vašem mišljenju, mogla biti mjera kompromisa kako bi vlast i opozicija sjeli za pregovarački sto sa ciljem prekida bojkota i normalizacije parlamentarnog zivota. Da li su to mozda prijevremeni parlamentarni izbori zajedno sa predsjedničkim naredne godine?

Ne možemo ići na izbore sve dok crnogorska opozicija ne pobijedi. Također, ne može biti kompromisa dok jedna od strana u kontinuitetu iznosi ultimatume. Nema nikakve potrebe za novim izborima, jer su prethodni sprovedeni uz posebne mjere elektronske identifikacije, uz ogromnu izlaznost i potvrdu njihove legitimnosti od svih relevantnih međunarodnih subjekata. Svemu tome je pethodila Vlada izbornog povjerenja, u kojoj je opozicija pokrivala one resore za koje je smatrala da se zloupotrebljavaju u predizborne svrhe. Simptomatično je da su opozicione stranke proglasile neregularnim izbore, tek pošto su shvatile da nemaju skupštinsku većinu, a istodobno regularnost nisu dovodile u sumnju na izborima u Budvi i u Kotoru, baš tamo gdje su ostvarile uspjeh. U prilog svim ovim mojim tvrdnjama je i stav koji je nedavno iznio predsjednik Europskom parlamenta, gospodin Tajani. Nadam se da su ga u opoziciji dobro čuli, iako se nisu sastali s njim, jer i za g. Tajanija je mjesto dijaloga parlament i legitimno izabrane crnogorske institucije.


3. Smatrate li da bi predstavljalo demokratski iskorak i potvrdu građanskog karaktera države i vladajuće partije da kandidat DPS/a na predsjedničkim izborima bude pripadnik nekog od manjinskih naroda. Da li će HGI i ako ne bude tako podržati predsjedničkog kandidata DPS/a?

Funkcija predsjednika države je časna i odgovorna. Ukoliko se pojavi ličnost koja bi svojim autoritetom, znanjem i karizmom mogla obnašati tako značajnu dužnost, na korist svih naših građana, a dolazi iz redova manjinskih naroda, utoliko bih je i podržao. Sigurno da vodeći kriterij za tako nešto moraju biti znanje, iskustvo i visoke moralne vrijednosti, a ne nacionalna pripadnost. 

O podršci predsjedničkom kandidatu odluku će donijeti najviši stranački organ, Hrvatske građanske inicijative, a to je Središnji odbor.
 

4.Da li je DPS u potpunosti ispoštovao obaveze iz koalicionog sporazuma prema HGI, kako u programskom smislu tako i u dijelu raspodjele funkcija u sistemu vlasti?

Odnosi u koaliciji su dobri, rekao bih dinamični i konstruktivni. Želim izraziti i zadovoljstvo odnosima u našem manjinskom klubu. Dosta toga smo, što se tiče koalicionog dogovora, realizirali, a u narednom razdoblju očekujem da ćemo riješiti i preostali dio.

5.Kako kao predsjednik Odbora za evropske integracije gledate na činjenicu da u Crnoj Gori opada podrška članstvu u EU i da li je jedan od mogucih razloga to sto su EU integracije duže vrijeme bile zapostavljene zbog ćinjenice da je vlast bila preokupirana ulaskom u NATO?

Postotak podrške naših građana europskim integracijama je zadovoljavajući i siguran sam da će on ponovno biti izrazito visok. Podsjetit ću da je i kod drugih zemalja kandidata podrška oscilirala, što je sastavni dio samog procesa. Europska integracija i proces pristupanja NATO savezu su komplementarni u mnogim segmentima, tako da se ne slažem s Vašom tvrdnjom.