Tamara Bogdanović sudjelovala na zasjedanju „Ženskog parlamenta“

ned, 10/03/2019 - 10:56

„Zahtjevi žena za povećanu političku participaciju, veću ekonomsku nezavisnost i punu zaštitu od svake vrste nasilja nikada nisu samo zahtjevi žena, to su zahtjevi i obaveze svakog savremenog društva“, poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović na otvaranju desetog zasjedanja „Ženskog parlamenta“.

Zasjedanje je bilo posvećeno razmatranju položaja žena na Zapadnom Balkanu u kontekstu usvajanja Rezolucije o pravima žena na Zapadnom Balkanu (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Kosovo) na sjednici Odbora za prava žena i jednakost polova (FEMM) Europskog parlamenta.

Predsjednik Skupštine je naveo kako je jučerašnji dan “simbol vjekovne borbe žena za punu ravnopravnost, iznad svega, simbol ženskog glasa koji se nije dovoljno čuo, a vrlo često je bio i gušen”.

“Proslavljajući ovaj dan, slavimo i antifašistički karakter Crne Gore, jer je upravo ženski pokret oličen u Antifašističkom frontu žena tokom, a naročito nakon Drugog svjetskog rata, bio dio globalnog talasa emancipacije žena u Crnoj Gori i Jugoslaviji“, istakao je Brajović.

On je kazao da ga raduje što se u samoj Rezoluciji, u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru, „prepoznaju zakonodavne aktivnosti i doprinos koji ovaj dom u kontinuitetu daje, kako bi žene bile zastupljenije na pozicijama odlučivanja“.

„Vrijednosti jednakosti, slobode, solidarnosti, ravnopravnosti moraju biti utkane u sve politike koje kreiramo, jer jedino tako možemo biti sigurni da ćemo imati društvo u kojem su u punoj mjeri iskorišćeni potencijali svih njegovih segmenata. Naši zajednički napori moraju obezbijediti aktivno učešće žena u društveno-političkim dešavanjima i planiranim reformskim procesima“, naglasio je Brajović.

Suštinski, kako je kazao, sve se vraća na prvi preduvjet, a to je ravnopravnost i sloboda u zajednici: “Žene moraju biti prisutne na mjestima odlučivanja, tamo gdje se kreiraju politike koje utiču na sve životne segmente“.

Brajović je naglasio da, kada god je u prilici da govori o ovoj temi, ističe da je nesporno da je Crna Gora država koja pokazuje hrabrost i volju da donosi odgovorne odluke, ima jasan pravac razvoja i reformira se u kontinuitetu.

„U ovom segmentu, uradili smo veliki dio posla. Zahvaljujući kvalitetnim normama u zakonskim rješenjima, imamo 23,5 odsto žena u parlamentu što predstavlja do sada najveći procenat“, kazao je Brajović. 

Na zasjedanju je, ispred Hrvatske građanske inicijative, sudjelovala Tamara Bogdanović. 

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak istakla je da je Odbor za rodnu ravnopravnost pokrenuo održavanje “Ženskog parlamenta” na Međunarodni dan žena da bi pokazali da žene u Crnoj Gori, kao i u svijetu, politički promišljaju i imaju svoj stav o svemu.

“Istraživanja na ovim područjima govore da se žena dominantno prepoznaje kao majka, supruga, kćerka, pa tek onda kao žena koja je obrazovana, kompetentna da zauzme bilo koju poziciju u društvu i da donosi odluke“, kazala je Drobnjak.

Važno je, kako je istakla, da žene pokažu da o položaju žena šalju jedinstvenu poruku da Crna Gora treba biti društvo u kojem je temeljna vrijednost rodna ravnopravnost.

Na otvaranju su govorili i zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka.

Europska paralamentarka Biljana Borzan, koja je pripremila tekst Rezolucije obratila se desetominutnom video porukom, a govorile su zamjenica predsjednika Parlamenta Albanije Vasilika Hisi, poslanica s Kosova Ljuljeta Veselaj-Gutaj, poslanica iz Sjeverne Makedonije Džulmser Kasapi, Nataša Mihailović-Vacić, poslanica iz Srbije, Fisnik Ismaili, poslanik s Kosova, Stefana Miladinović, poslanica iz Srbije, Senida Mesi, poslanica iz Albanije. „Ženskom parlamentu“ jučer su nazočile i poslanice Cvetanka Ivanova i Vesna Damcevska Ilievska.

U radu sjednice sudjelovali su poslanici/e, predsjednici/ce poslaničkih klubova, predsjednici/ce radnih tijela Skupštine Crne Gore, potpredsjednik Skupštine Crne Gore, članovi/ice Vlade Crne Gore, kao i članice ženskih asocijacija parlamentarnih partija i ostalih segmenata civilnog društva i predstavnici/ce parlamenta država Zapadnog Balkana.