Intervju poslanika Vuksanovića za "Dan"

01 Kolovoz, 2017

Nema potrebe za organiziranjem izvanrednih parlamentarnih izbora, jer su redovni, u listopadu prošle godine, održani uz veliku izlaznost i njihovu legitimnost potvrdile su relevantne međunarodne organizacije. To je u intervjuu za "Dan" kazao Adrijan Vuksanović, poslanik Hrvatske građanske inicijative. Poručio je da nisu prihvatljivi ultimatumi opozicije.

Vuksanović tvrdi da se više ne može govoriti o opozicijskom bojkotu, imajući u vidu da poslanici pojedinih političkih subjekata povremeno sudjeluju u radu Skupštine. Ističe da bi, ukoliko se pojavi ličnost koja bi autoritetom, znanjem i karizmom mogla obavljati značajnu dužnost predsjednika Crne Gore, na korist svih građana, a dolazi iz redova manjinskih naroda, podržao takvog kandidata.

1.Kako ocjenjujete to sto se politicka kriza u Crnoj Gori dodatno produbljuje umjesto da se krene u njeno razrješavanje?

Postoje politički subjekti koji žele kreirati krizu u Crnoj Gori, ali danas, nakon devet mjeseci od posljednjih parlamentarnih izbora, vidimo da ne uspijevaju ni u tome. Nezadovoljni svojim rezultatima trude se unijeti nestabilnost, što im ne polazi za rukom. Više ne možemo govoriti o bojkotu Parlamenta, već o neizvršavanju svojih radnih obveza. U prilog tome, vidimo da pojedine opozicione stranke dolaze povremeno u Skupštinu Crne Gore i sudjeluju u njenom radu, što se svakako ne može nazvati bojkotom.

2. Koja bi, po Vašem mišljenju, mogla biti mjera kompromisa kako bi vlast i opozicija sjeli za pregovarački sto sa ciljem prekida bojkota i normalizacije parlamentarnog zivota. Da li su to mozda prijevremeni parlamentarni izbori zajedno sa predsjedničkim naredne godine?

Ne možemo ići na izbore sve dok crnogorska opozicija ne pobijedi. Također, ne može biti kompromisa dok jedna od strana u kontinuitetu iznosi ultimatume. Nema nikakve potrebe za novim izborima, jer su prethodni sprovedeni uz posebne mjere elektronske identifikacije, uz ogromnu izlaznost i potvrdu njihove legitimnosti od svih relevantnih međunarodnih subjekata. Svemu tome je pethodila Vlada izbornog povjerenja, u kojoj je opozicija pokrivala one resore za koje je smatrala da se zloupotrebljavaju u predizborne svrhe. Simptomatično je da su opozicione stranke proglasile neregularnim izbore, tek pošto su shvatile da nemaju skupštinsku većinu, a istodobno regularnost nisu dovodile u sumnju na izborima u Budvi i u Kotoru, baš tamo gdje su ostvarile uspjeh. U prilog svim ovim mojim tvrdnjama je i stav koji je nedavno iznio predsjednik Europskom parlamenta, gospodin Tajani. Nadam se da su ga u opoziciji dobro čuli, iako se nisu sastali s njim, jer i za g. Tajanija je mjesto dijaloga parlament i legitimno izabrane crnogorske institucije.


3. Smatrate li da bi predstavljalo demokratski iskorak i potvrdu građanskog karaktera države i vladajuće partije da kandidat DPS/a na predsjedničkim izborima bude pripadnik nekog od manjinskih naroda. Da li će HGI i ako ne bude tako podržati predsjedničkog kandidata DPS/a?

Funkcija predsjednika države je časna i odgovorna. Ukoliko se pojavi ličnost koja bi svojim autoritetom, znanjem i karizmom mogla obnašati tako značajnu dužnost, na korist svih naših građana, a dolazi iz redova manjinskih naroda, utoliko bih je i podržao. Sigurno da vodeći kriterij za tako nešto moraju biti znanje, iskustvo i visoke moralne vrijednosti, a ne nacionalna pripadnost. 

O podršci predsjedničkom kandidatu odluku će donijeti najviši stranački organ, Hrvatske građanske inicijative, a to je Središnji odbor.
 

4.Da li je DPS u potpunosti ispoštovao obaveze iz koalicionog sporazuma prema HGI, kako u programskom smislu tako i u dijelu raspodjele funkcija u sistemu vlasti?

Odnosi u koaliciji su dobri, rekao bih dinamični i konstruktivni. Želim izraziti i zadovoljstvo odnosima u našem manjinskom klubu. Dosta toga smo, što se tiče koalicionog dogovora, realizirali, a u narednom razdoblju očekujem da ćemo riješiti i preostali dio.

5.Kako kao predsjednik Odbora za evropske integracije gledate na činjenicu da u Crnoj Gori opada podrška članstvu u EU i da li je jedan od mogucih razloga to sto su EU integracije duže vrijeme bile zapostavljene zbog ćinjenice da je vlast bila preokupirana ulaskom u NATO?

Postotak podrške naših građana europskim integracijama je zadovoljavajući i siguran sam da će on ponovno biti izrazito visok. Podsjetit ću da je i kod drugih zemalja kandidata podrška oscilirala, što je sastavni dio samog procesa. Europska integracija i proces pristupanja NATO savezu su komplementarni u mnogim segmentima, tako da se ne slažem s Vašom tvrdnjom.