VJERNOST HRVATA PETROVOJ STOLICI KROZ POVJEST

sub, 04/06/2011 - 08:49
U susret pastirskom pohodu Svetog Oca Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj donosimo Vam kratak osvrt na odnos Hrvata prema Svetoj stolici i pripadnosti Crkvi, kroz povijest.Prva uspostava veze između hrvatskog naroda i Katoličke Crkve biva za vrijeme pape Ivana IV. Dalmatinca(640.-642.) i tada Hrvati bivaju prvi pokršteni od svih slavenskih naroda. Od tada, od stoljeća sedmog, pa sve do naši dana, Hrvati su bili i ostali vjerni Petrovom nasljedniku i Kristovoj Crkvi.U vrijeme pontifikata pape Agatona (678.-681.) evangelizirani Hrvati svečano obećaju papi da neće nikada provaljivati u tuđe zemlje. Papa ih pri tomu blagoslivlje i stavlja u svoju zaštitu.7. lipanj 879. godine ostaje zauvijek u srce svih Hrvata, kao dan kada papa Ivan VII (872.-882.) priznaje hrvatskom knezu Branimiru zemaljsku vlast, te služi sv. Misu i blagoslivlje kneza i puk hrvatski. Na taj način Hrvatska je ušla u red neovisnih i suverenih država onog doba.Papa Ivan X (914.-928.) priznaje kraljevski naslov prvom hravatskom kralju Tomislavu. Sveti Otac 925. godine piše na Splitskom saboru poslanicu u kojoj ga oslovljava  "Dilecto filio Tomislao regi croatorum" (premilom sinu Tomislavu, kralju Hrvata).Za vrijeme najvećeg hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. (1058-1074) Papa Nikola II. (1059-1061) šalje opata Majnarda na nacionalni crkveni sabor u Splitu na kojem se je uz sve zabrane uščuvala služba Božja na hrvatskom jeziku što je znak otpornosti hrvatskog naroda. Hrvati su oduvijek uživali povlasticu bogoslužja na narodnom jeziku, dok je Zapadna crkva čekala na to do 1962, kada je Drugi vatikanski sabor donio službenu odluku o uvođenju narodnog jezika u liturgiju.Papa Grgur VII. (1073-1085) šalje po legatu Gebizonu zastavu, mač, žezlo i krunu (znakove vladarske moći) hrvatskom kralju Dmitru Zvonimiru koji biva po istom papinskom legatu u listopadu 1075. svečano okrunjen za hrvatskog kralja. Papa piše da će svaki nepriijateljski čin protiv Hrvatske smatrati napadom na Apostolsku Stolicu sv. Petra.Prvi papa koji je pohodio hrvatsko tle je papa Aleksandar III. (1159-1181) dana 13. ožujka 1177. Svečano je dočekan od hrvatskog puka u Zadru.Latinski naslov “Antemurale Christianitatis“ ("predziđe kršćanstva"), je papa Leon X. dao Hrvatskoj godine 1519. u pismu banu Petru Berislaviću. Sveti Otac cijeneći izvanredne zasluge Hrvata u borbi sa Turcima dodijelio im je ovaj časni naslov.Ivan Pavao II. (1978-2005), rođen je u Bijeloj Hrvatskoj, posjetio je "ljubljeni puk hrvatski" 1994., 1998. i 2003. godine. U Rimu je već 1979. služio svetu Misu na hrvatskom jeziku. Zalagao se i molio za mir na Balkanskom poluotoku. Za njegova pontifikata diplomacija Svete Stolice prva je priznala državu Republiku Hrvatsku. Proglasio je svetima Leopolda Bogdana Mandića i Marka Križevčanina, te blaženima Alojzija Stepinca, Mariju Petković i Ivana Merza.Benedikt XVI. (2005.) će 4. i 5. lipnja, prvi put u svom pontifikatu posjetiti Hrvatsku povodom Nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji, pod geslom “Zajedno u Kristu“.U ovom kratkom osvrtu prisjetili smo se značajnih trenutaka u povijesti Crkve u Hrvata. Hrvatski puk od stoljeća sedmog svjedoči vjeru u Krista i ostaje vjeran nasljedniku svetog Petra.