ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA

sub, 17/09/2011 - 17:59
Sjednica  drugog vanrednog zasjedanja u 2011 godini  Skupštine Crne Gore, zakazana je bila za 6.rujna 2011.godine.Dnevni red sjednice je imao dvije točke:1.    PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA2.    PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O CRNOGORSKOM DRŽAVLJANSTVU.Zasjedanje druge vanredne sjednice   trajalo je tri dana, 6, 7 i 8 rujna 2011.godine, a  završeno je 08.09. poslije 18 sati i hvala Bogu donesen je konačno  IZBORNI ZAKON.Kažem konačno, jer evo malo manje od 4 (četiri) godine radi se na usaglašavanju istog i nekoliko puta je bio u Skupštini na usvajanje, ali usvajanja nije bilo, samo produžavanja..Usvajanjem i proglašenjem Ustava Crne Gore listopada 2007 godine, organi vlasti u Crnoj Gori preuzeli su na sebe obavezu usaglažavanja  zakona i propisa sa Ustavom u rokovima koji su propisani Ustavom.Jedan od zakona koji je trebalo usaglasiti sa Ustavom  po članku 8  USTAVNOG ZAKONA ZA SPROVOĐENJE USTAVA CRNE GORE , a u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona (19.10.2007) je i Zakon o izboru odbornika i poslanika.Nije pisan novi zakon, već je stari zakon trebalo usaglasiti sa Ustavom u gore navedenom roku, a usaglašen je tek 8.09.2011. godine.Zakon o izmjenama i dopunama zakona o izboru odbornika i poslanika kao Ustavni zakon u Skupštini Crne Gore donosi se sa dvotrećinskom većinom, što će reći da ga moraju podržati najmanje 54 poslanika od 81 koliko ih je u Parlamentu.Usaglašavanje je trajalo od listopada 2007 do  rujna 2011.U 2007 godini oformljena je radna grupa za usaglašavanje koja nije završila rad, te je opet u 24 sazivu oformljena radna grupa za usaglašavanje koja je radila od jeseni 2009 do zime 2010, kada je svoj mandat vratila Kolegijumu Skupštine i Kolegijum je nastavio rad na usaglašavanju do rujna 2011.godine.Od samostalnosti države Crne Gore svibnja 2006 i proglašenjem Ustava  listopada 2007,mi Hrvati po prvi put u novijoj povjesti na ovim prostorima, te državi Crnoj Gori dobijamo svoje mjesto koje nam i pripada s obzirom na našu autohtonost i veliku kulturnu baštinu.Ovdje moram da pomenem i pokojnog godpodina  Boža Nikolića koji je bio prvi predstavnik Hrvatske građanske inicijative u Skupštini Crne Gore i koji je bio član radne grupe za donošenje Ustava koji je svojim zalaganjem i zalaganjem užeg rukovodstva HGI na čelu sa godpođom Marijom Vučinović, doprinio unošenju hrvatskog jezika kao jezika u službenoj upotrebi u Ustav Crne Gore.2009 godine, utemeljenjem u preambuli  te u člancima 8, 13, 17, 79 Ustava Crne Gore, počinje i velika borba za po prvi put ulazak Hrvata samostalno na parlamentarne izbore.Autentična zastupljenost i afirmativna akcija su Ustavom zagarantirani, ali model koji je trebalo dogovoriti teško i uz velika zalaganja kako stranke HGI, predsjednice gospođe Marije Vučinović i mene osobno.Hrvati kao manjina prepoznati su na ovim prostorima kako na polju kulture tako i na polju politike. Prepoznata je hrvatska stranka  HGI i prepoznato je njeno djelovanje.U pregovorima za status Hrvata u Zakonu koji su vođeni na relaciji HGI: Vučinović Dragičević i lideri drugih stranaka kako pozicionih tako i opozicionih, otvorila su se vrata za  borbu za naše mjesto, za mjesto Hrvata u Zakonu.Ja sam bila član radne grupe od 2009,godine.Nekoliko puta sam djelovala amandmanski i moj amandman je bio poslat dva  puta na ocjenu Venecijanske komisije koja  se pozitivno izjasnila  o istom.Amandmani su se odnosili uglavnom na smanjen cenzus hrvatima za dobijanje jednog poslanika u Skupštini Crne Gore.Na kraju uz veliki trud i neprekidnu borbu  kroz razgovore, pregovore, izlaganja, polemike, ubjeđivanja i amandmane na Radnoj grupi i Kolegijumu, dobili smo svoje mjesto.Normalan cenzus je 3%, za manjine 0,7% i to samo za liste sa nacionalnim predznakom, a za Hrvate cenzus je 0,35%.Sada ću citirati članak Zakona o izmjenama i dopunama zakona o izboru odbornika i poslanika koji se odnosi na Hrvate i koji je takav usvojen.Članak 62  točka 2 glasi:„U slučaju da ni jedna od izbornih lista pripadnika hrvatskog naroda u Crnoj Gori ne ispuni uslove iz stava 1 ovog člana i tačke 1 ovog stava, najuspješnija od njih, sa najmanje 0,35% važećih glasova stiče pravo na jedan poslanički mandat.“Ovaj zakon je donesen u parlamentu jednoglasno od prisutnih poslanika kojih je bilo 71. Nažalost poslanici albanskih partija nisu bili u sali njih 4 i 6 je bilo opravdano otsutno.Sada je dragi moji Hrvati na nama sve ostalo. Ako hoćemo svog predstavnika u Parlamentu, moramo se potruditi i izglasati  ga!Jedan od opozicionih uslova za podršku ovom zakonu  bio je i naziv predmeta koji izučava jezik i književnost u školama.U rješenju ovog naziva predmeta, Hrvati su dobili svoje mjesto jer sada se nastavni predmet zove „ Crnogorski-srpski,bosanski i hrvatski jezik i književnost.“I to je naš plus i samim tim što će se izučavati u školama ravnopravno sa jezicima u službenoj upotrebi, ali o ovome u narednom broju!                                                                      Autor Budva,14.09.2011.                                           Ljerka Dragičević                                                                      Poslanica u Skupštini Crne Gore